Mentalno zdravlje ljudi sa respiratornim i kardiovaskularnim bolestima tokom COVID-19 pandemije u Srbiji: studija preseka

Mikić, Andrijana and Glomazić, Hajdana and Zvekić Svorcan, Jelena and Mikić, Darko and Igić, Nataša (2022) Mentalno zdravlje ljudi sa respiratornim i kardiovaskularnim bolestima tokom COVID-19 pandemije u Srbiji: studija preseka. In: International scientific conference Latest developments in speech and language pathology, occupational therapy, psychology and social work – ALOPS22: a look into the future: humanities and practice, book of abstracts. Visoka škola socijalnog rada, Beograd, pp. 124-125. ISBN 978-86-81394-46-5

[img] Text
Mikic_Glomazic_knjiga-apstrakata_2022 (1).pdf - Published Version
Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives.

Download (188kB)

Abstract

Svetska zdravstvena organizacija je 11. marta 2020. godine proglasila globalnu pandemiju virusa teškog respiratornog sindroma i imenovala ga kao Korona virusna bolest 2019 (COVID-19). Visoki rizik od teškog oblika bolesti i smrtnog ishoda imaju ljudi sa hroničnim bolestima, pre svega sa kardiovaskularnim i hroničnim respiratornim bolestima. Cilj: Cilj ovog istraživanja je procena mentalnog zdravlja opšte populacije odraslih u Srbiji za vreme pandemije COVID-19, kao i ispitivanje da li su ljudi sa kardiovaskularnim i hroničnim respiratornim bolestima u nepovoljnijoj situaciji. Metode: U istraživanju je učestvovalo 430 ispitanika (50,9% ženskog pola), prosečne starosti 46,9 godina (SD=14,4, raspon od 20 do 75 godina). Uzorak nosi marginu greške od 5%, interval poverenja 95% i kritičnu vrednost incidence od 50%. Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-21) korišćena je za procenu mentalnog zdravlja odraslog stanovništva u Srbiji. Pouzdanost supskala depresivnosti, anksioznosti i stresa iznosile su α=0,82, α=0,80 i α=0,84, tim redosledom. Istraživanje je sprovedeno tokom avgusta 2020. godine, koristeći Online Panel istraživačku metodu. Kroz niz linearnih regresionih modela procenjen je uticaj kardiovaskularnih i hroničnih respiratornih bolesti na nivo depresivnosti, anksioznosti i stresa. Nivo verovatnoće p≤0,05 smatran je statistički značajnim. Statistička analiza rađena je u programu IBM SPSS, ver. 24.0. Rezultati: Kod ispitanika sa kardiovaskularnim i hroničnim respiratornim bolestima beleži se viši nivo depresije (p<0,05), anksioznosti (p<0,001) i stresa (p<0,001) u odnosu na zdrave ispitanike. Prisustvo kardiovaskularnih i hroničniih respiratornih bolesti statistički je značajan prediktor depresivnosti (Beta [β] 0,39; 95% CI: 2,82 – 4,46; p < 0,01), anksioznosti (Beta [β] 0,15; 95% CI: 0,45 – 2,07; p < 0,01) i stresa (Beta [β] 0,09; 95% CI: 0,02 – 2,11; p < 0,05). Zaključak: Ispitivanje mentalnog zdravlja odraslih osoba sa kardiovaskularnim i hroničnim respiratornim bolestima u jeku COVID-19 pandemije u Srbiji, pokazuje povećanu količinu stresa, anksioznosti i depresije kod pacijenata sa ovim bolestima.

Item Type: Book Section
Uncontrolled Keywords: COVID-19 pandemija, mentalno zdravlje, depresija, anksioznost, stres
Subjects: H Social Sciences > H Social Sciences (General)
Depositing User: iksi iksi
Date Deposited: 17 Nov 2023 16:56
Last Modified: 08 Dec 2023 11:51
URI: http://institutecsr.iksi.ac.rs/id/eprint/897

Actions (login required)

View Item View Item