Izazovi u postpenalnom prihvatu maloletnih učinilaca krivičnih dela u Srbiji (norme, praksa i mere unapređenja)

Stevanović, Ivana (2020) Izazovi u postpenalnom prihvatu maloletnih učinilaca krivičnih dela u Srbiji (norme, praksa i mere unapređenja). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd. ISBN 978-86-80756-32-5

[img] Text
Ivana Stevanovic. Izazovi u postpenalnom prihvatu maloletnih ucinilaca krivicnih dela u Srbiji.pdf - Published Version
Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives.

Download (930kB)
Official URL: http://www.iksi.ac.rs/izdanja/izazovi_u_postpenaln...

Abstract

Postpenalni prihvat, resocijalizacija i reintegracija maloletnika moraju da budu u fokusu svake države, jer se preko uspešnosti ovih instituta meri i uspešnost kriminalne politike jedne države prema maloletnim učiniocima krivičnih dela. Ukoliko nema uspešnosti na ovom planu, ukoliko sistem maloletničkog pravosuđa nije povezan sa sistemom socijalne zaštite, sistemom obrazovanja, tržištem rada i postpenalnog prihvata za odrasle, rezultati postignuti u tretmanu maloletnih lica i završene obuke nisu dovoljan uslov da ova lica pri izlasku iz ustanova u sistemu maloletničkog pravosuđa ne ponove vršenje krivičnog dela. Iz tog razloga, želeli smo da u ovoj monografiji prikažemo i ukažemo da nažalost i pored normativnog okvira koji daje mogućnost za rad u ovoj oblasti, ona i dalje predstavlja najslabiju kariku. Sa druge strane, želeli smo da pokažemo da se poslednjih godina čine ogromni napori, prevashodno na nivou inicijativa i projekata u koji su uključeni predstavnici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, predstavnici Vaspitno-popravnog doma u Kruševcu, organizacije civilnog društva (udruženja građana), predstavnici sistema socijalne zaštite, pojedini predstavnici lokalne zajednice, kao i poslodavaci koji prepoznaju značaj ovakvih inicijativa. I sam Institut za kriminološka i sociološka istraživanja je u poslednjih pet godina svoj istraživački kapacitet usmerio na istraživanja poput: "Istraživanja i analize povrata u Republici Srbiji", publikovanog u istoimenoj studiji 2018. godine i realizovano uz podršku misije OEBS u Srbiji, a jedan od zaključaka ove studije bio je "da ukoliko nisu otklonjeni uzroci kriminalnog povrata, odnosno obezbeđen adekvatan postpenalni prihvat za svako konkretno lice, postignuti rezultati tretmana i završene obuke nisu dovoljan uslov da ova lica po izlasku iz ustanove kao što je vaspitno-popravni dom, ne ponove vršenje krivičnog dela, tj. da recidiviraju. Postpenalna pomoć/podrška podrazumeva skup mera i postupaka koji se primenjuju radi uključivanja lica koja su izvršila zavodske krivične sankcije u život na slobodi, a sastoji se od pružanja pomoći prilikom pronalaženja smeštaja i ishrane, ostvarivanja prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, davanja saveta u cilju usklađivanja porodičnih odnosa, pružanja podrške i pomoći prilikom zaposlenja, uspostavljanje saradnje sa nadležnim centrom za socijalni rad u cilju davanja novčane podrške za podmirivanje najnužnijih životnih potreba, pružanje pomoći i podrške u uzdržavanju od uživanja opojnih droga i alkohola, kao i pružanje drugih oblika i pomoći i podrške za koje se proceni da su licu potrebna u svakom konkretnom slučaju. U doslovnom prevodu reč "postpenalna“ označava nešto posle kazne, pa samim tim kada govorimo o postpenalnoj podršci govorimo o podršci nakon kazne. Vremenom pojam "postpenalna podrška" počeo se dovoditi u vezu sa svakom vrstom podrške nakon lišavanja slobode do kojeg je dovela neka sankcija, bila ona kazna ili vaspitna mera. Značaj i neophodnost postpenalne podrške, kao skupa mera i postupaka koji se primenjuju prema licima kojima je izrečena prevashodno zavodska sankcija nakon izlaska iz penitencijarne ustanove, sve se više prepoznaje kao završna faza programa resocijalizacije koja ima jednu od najznačajnijih uloga u prevenciji recidivizma. Navedeno je prepoznala i Vlada Republike Srbije i Evropska unija koje su definisale i počele sa realizacijom projekta: “Podrška aktivnom uključivanju mladih”, koji finansira Evropska unija u okviru IPA 2014, a kofinansira Vlada Republike Srbije, i koji ima za cilj da obezbedi veću društvenu uključenost mladih u Srbiji povećanjem zaposlenosti, preko jačanja omladinskih aktivnosti, sticanja radnog iskustva i preduzetničke prakse. U okviru navedenog projekta realizuje se kao jedan od potprojekata: "Podrška maloletnim prestupnicima da se ponovo integrišu u društvo i tržište rada" kao vid prepoznavanja neophodnosti da se mladima koji su bili u sukobu sa zakonom i na izvršenju mere upućivanja u vaspitno popravni dom pomogne, i u okviru programa postpenalne podrške omogući povratak u zajednicu i zapošljavanje. Kao opšti cilj ovog projekta prepoznata je neophodnost unapređenja aktivnih mera socijalne inkluzije marginalizovanih grupa, odnosno njihovo neposredno zapošljavanje preko podrške u Edukaciji i podizanje nivoa zapošljivosti 50 štićenika Vaspitno-popravnog doma u Kruševcu, kreiranje modela postpenalne podrške za bivše štićenike Vaspitno-popravnog doma u Kruševcu, kreiranje i jačanje kapaciteta Mreže za postpenalnu podršku bivšim štićenicima Vaspitno-popravnog doma iz Rasinskog, Beogradskog i Južno Bačkog okruga u Srbiji, podizanje nivoa svesti kod poslodavaca u vezi sa zapošljavanjem bivših štićenika, doprinos nacionalnim strategijama i politikama koje se bave postpenalnom podrškom i konačno neposredna podrška bivšim štićenicima vaspitnopopravnog doma da nakon obustave, odnosno izvršenja vaspitne mere kroz pomoć u zapošljavanju i reintegraciji u društvo, ne učine ponovo krivično delo i time kao recidivisti uđu u kazneni sistem Republike Srbije za punoletne učinioce krivičnih dela. Kao neko ko je i sam uključen u program koji predstavlja korak ka unapređenju prakse, autorka ove monografije je posebnu pažnju posvetila analizi postavljenih ciljeva i do sada realizovanih rezultata. Sadržaj monografije pored uvoda i zaključka, podeljen je u šest poglavlja. U prvom poglavlju pod nazivom "Maloletničko prestupništvo" autorka ističe da se radi o relevantnom, aktuelnom i često istraživanom problemu. Takođe, ona ukazuje da prestupništvo mladih predstavlja jedan od ozbiljnih društvenih problema sa kojim se suočava i srpsko društvo, kao i da se u poslednjim decenijama beleži značajniji broj istraživanja i teorijskih razmatranja koji za svoj cilj ima razvoj efikasnih preventivnih programa i programa resocijalizacije i reintegracije ovih lica. Imajući u vidu da je u javnosti, kako u laičkoj, stručnoj i naučnoj, u Srbiji, široko rasprostranjeno uverenje o stalnom porastu i sve težim posledicama maloletničkog prestupništva i da je ono u velikoj meri kreirano i pod uticajem medija koji uglavnom iznose na dokazima neutemeljene podatke. Imajući navedeno u vidu, smatrali smo za neophodno da i u ovoj studiji ukažemo na zvanične statističke podatke Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u osnovi potpuno svesni ograničenosti pravosudnih statistika, ali smatrajući ih bitnim za koncipiranje mera društvenog reagovanja (represivnih, ali i preventivnih) i promovisanja nekih budućih rešenja u delu koja su prevashodno predmet analize ove monografije. Drugo poglavlje pod nazivom "Pravci reforme sistema maloletničkog pravosuđa u Republici Srbiji", posvećeno je prikazu koraka u reformi sistema maloletničkog pravosuđa i njihovo dalje usklađivanje sa novo-ustanovljenim evropskim standardima, odnosno razumevanju maloletničkog kriminaliteta, njegovih uzroka i posledica, a uvažavajući i rezultate istraživanja "otpornosti" koja su ukazala na činjenicu da se pojedinci uspešno razvijaju uprkos rizicima i nedaćama, prevashodno preko protektivnih faktora koji jačaju otpornost i koji se mogu naći u individualnim karakteristikama pojedinaca, porodici, školi i širem okruženju. Razvoj navedenog sociološkog koncepta od velikog je značaja i za bolje prepoznavanje deteta kao subjekta pravne zaštite i nosioca prava na zaštitu. Navedeno je zahtevalo i ustanovljavanje novog pravosudnog modela u zaštiti njihovih prava poznatog kao - “pravosuđe po meri deteta.” U ovom poglavlju, uz prikaz, međunarodnih normi i standarda, ukazano je na korake koje Republika Srbija čini ka punoj implementaciji koncepta "pravosuđa po meri deteta", koji pored ostalog insistira i na punoj implementaciji koncepta tretmana u resocijalizaciji maloletnih učinilaca krivičnih dela, neophodnosti njihove reintegracije u društvo i pružanje postpenalne podrške. Treće poglavlje posvećeno je trenutno važećem normativnom okviru u Srbiji vezano za izvršenje zavodske vaspitne mere upućivanje u vaspitno-popravni dom, normama koje insistiraju na značaju postpenalnog prihvata lica koja izlaze iz ove ustanove na slobodu nakon obustave ili izvršenja mere, kao i normama koje se primenjuju nakon uslovnog otpusta i izvršenja kazne zatvora punoletnih učinilaca krivičnih dela. Autorka u ovom poglavlju posebno insistira na stvaranju uslova za povezivanje ova dva sistema pogotovo imajući u vidu da iz vaspitno-popravnog doma prevashodno nakon izvršenja, odnosno obustave izvršenja ove zavodske vaspitne mere izlaze punoletna lica. Treće poglavlje nosi naziv: "Izvršenje vaspitne mere upućivanja u vaspitno-popravni dom sa posebnim osvrtom na uslovni otpust i postinstitucionalni tretman". Četvrto poglavlje pod nazivom "Pilot analiza postojećeg sistema reintegracije maloletnih prestupnika i prestupnica u Republici Srbiji" daje procenu dosadašnjih efekta reintegracije bivših prestupnika/ca koji zavise kako od kvaliteta primenjenih intervencija tokom sprovođenja vaspitne mere, tako i od uspešnosti programa resocijalizacije u koje se uključuju po napuštanju institucije. Naime, stručni tim Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja uz podršku Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju - Misije u Srbiji, realizovao je Pilot istraživanje potreba maloletnih učinilaca krivičnih dela kojima je izrečena vaspitna mera upućivanja u vaspitno-popravni dom. Istraživanje je sprovedeno u martu 2016. godine u Vaspitnopopravnom domu u Kruševcu i za svoj rezultat imalo je prikaz trenutnog stanja i preporuke za unapređenje kako normativnog okvira, tako i predloge aktivnosti koje je neophodno sprovesti da bi se programi reintegracije i postpenalnog prihvata uspešnije realizovali.Peto i šesto poglavlje: "Smernice za razvoj programa reintegracije i postpenalne podrške maloletnih učinilaca krivičnih dela" i "Podrška maloletnim prestupnicima da se ponovo integrišu u društvo i tržište rada", sadrži analizu sadržaja programa reintegracije i postpenalne podrške koji je prikazan, i ocenu zašto je on bitan u resocijalizaciji i integraciji maloletnika. Autorka posebno insistira da od sadržine ovih programa, njihovog kvaliteta i uspešnosti u velikoj meri zavisi da li će se lica štićenici Vaspitnopopravnog doma u Kruševcu po izlasku na slobodu vratiti vršenju krivičnih dela. Ona ukazuje da moramo razumeti da postpenalna podrška predstavlja važnu fazu u procesu reintegracije maloletnika za život u lokalnoj zajednici, prevashodno nakon izvršenja mera zavodskog karaktera. Zbog toga je izuzetno bitno da ova završna faza omogući da maloletnici, po pravilu već punoletna lica po izlasku iz ustanova, imaju podršku i steknu znanja, veštine i sposobnosti za život na slobodi u skladu sa prihvatljivim društvenim normama. Međutim, sticanje ovih veština i osposobljavanje za određena zanimanja dok je maloletnik u ustanovi, po mišljenju autorke, predstavlja jednu kariku, a raznovrsne aktivnosti od kojih postpenalni tretman kao poslednja faza u resocijalizaciji predstavlja drugu i nezamenljivu kariku. Poštovani čitaoci, na kraju želim da se zahvalim, i svima onima koji su mi kao naučnom radniku omogućili da budem deo tima koji u Republici Srbiji čini važne korake da mladi koji su zbog "sukoba sa zakonom u maloletstvu", ne ponove krivična dela, uz adekvatne programe podrške, kako dok su još u samoj zavodskoj ustanovi gde izvršavaju ovu krivičnu sankciju, do povratka na slobodu i uključivanja uz postpenalnu podršku u život u lokalnoj zajednici. Nadam se da će ova monografija biti i jedan mali doprinos u umanjenju predrasuda prema ovim licima i pružanju šanse za novi početak.

Item Type: Book
Subjects: H Social Sciences > H Social Sciences (General)
Depositing User: iksi iksi
Date Deposited: 03 Jan 2022 21:56
Last Modified: 24 Dec 2023 20:04
URI: http://institutecsr.iksi.ac.rs/id/eprint/43

Actions (login required)

View Item View Item