Mnogo odgovornosti, premalo podrške: sami roditelji na Zapadnom Balkanu

Hughson, Marina (2015) Mnogo odgovornosti, premalo podrške: sami roditelji na Zapadnom Balkanu. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd. ISBN 978-86-83287-88-8

[img] Text
Mnogo odgovornosti, premalo podrške sami roditelji na.pdf - Published Version
Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives.

Download (686kB)
Official URL: https://www.iksi.ac.rs/izdanja/mnogo_odgovornosti_...

Abstract

Knjiga koja je pred vama iznosi osnovne nalaze prvog istraživanja o samim roditeljima na Zapadnom Balkanu (Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji). Projekat je bio započet 2008. godine, a interpretacija, publikovanje i diseminacija njegovih rezulata su još uvek u toku. Iako na prvi pogled može izgledati da je istraživanje "zastarelo", ono to, nažalost, nije. Nažalost, jer problem o kome je reč nije u međuvremenu rešen, niti umanjen, a vrlo je verovatno da se čak i pogoršao i da mu se obim povećao. Znanje koje je u međuvremenu akumulirano, ili nova istraživanja i publikacije, ne "pokrivaju" specifično problemsko polje na koje se ovo istraživanje odnosilo, niti imaju širu komparativnu dimenziju. Ova knjiga se, zato, pojavljuje u pravo vreme, kako bi još uvek, kada bi za to postojala tzv. politička volja, mogla da doprinese eventualnom razvoju javnih politika u odgovarajućem smeru. Osim toga, kao i svako sociološko istraživanje, ona je dokument vremena u kome živimo, i odnosi se samo na jedan segment, "kockica u mozaiku" u razumevanju naše aktuelne društvene stvarnosti. Iako sami roditelji predstavljaju jednu od najvulnerabilnijih grupa na Balkanu, koja je izložena i ekonomskoj deprivaciji, ali i nedostatku odgovarajuće institucionalne podrške, oni su do sada najvećim delom ostali "slepo polje", i u istraživačkom smislu, a ne samo kao predmet javnih politika. Ova knjiga bar delom pruža odgovor na pitanje zašto je to tako, a ujedno pokazuje i šta su posledice ove nevidljivosti. Velika većina donatora koja je inače imala razumevanje za značaj rodnih istraživanja, nije iskazivala nikakav interes za ispitivanje fenomena samih roditelja. Tema je ostajala izvan fokusa, jer se nije uklapala ni u jedan od dva tipična predmeta istraživanja kada je reč o rodno usmerenim istraživanjima: 1. "žene-žrtve" (nasilje, ratni konflikati, trafikovanje, diskriminacija zasnovana na etnicitetu ili seksualnoj orijentaciji), niti 2. žene kao "subjekti razvoja" (nezaposlene žene, političarke, liderke, preduzetnice). Sami roditelji, iako su najčešće u pitanju žene, nisu isključivo žene, i najčešće nisu ni tipične žrtve socijalnog isključivanja (jer su njihovi problemi generirani privatnim situacijama koje su često veoma raznovrsne i specifične, pa i teško podložne sistematizaciji), niti su "pokretači razvoja". Ali, same roditeljke i sami roditelji jesu kategorija koja je izuzetno podložna najtežoj eksploataciji na tržištu radne snage, pa i siromaštvu, jer je njihova vulnerabilnost proizvedena njihovim jakim osećanjem odgovornosti prema deci. Ovo istraživanje je imalo za cilj da mapira uslove života i životne strategije samih roditelja, kao i institucionalne odgovore na situaciju samostalnog roditeljstva. Ono se nije bavilo celokupnim fenomenom samostalnog roditeljstva, a naročito ne decom koja žive u jednoroditeljskim porodicama. Projekat je bio s jedne strane eksplorativan (kao prvi na ovu temu u regionu), a s druge strane, i orijentisan na definisanje adekvatnih javnih politika. Međutim, projekat je, pre svega, imao za cilj da učini same roditelje "vidljivim i glasnim". U momentu kada je projekat koncipiran postojao je samo mali broj nevladinih organizacija koje su imale za predmet svog bavljenja pitanja samih roditelja. U međuvremenu je broj tih organizacija porastao, ali na inače jako fragmentiranom tržištu nevladinih organizacija, teško je imati jasan uvid o efektima njihovog rada, bez dodatnog temeljitog istraživanja. Konkretna rešenja na institucionalnom nivou uvek su rezultat dugotrajnih procesa koji obuhvataju različite socijalne aktere. Ali, da bi proces otpočeo i da bi zaista imao smisla, neophodno je razumeti samostalno roditeljstvo iz perspektive roditelja, a to je ono što ovaj projekat nudi. Fokus ovog istraživanja su roditelji, a ne deca, a osnovna poruka je da je neophodno da javne politike uzmu u obzir potrebe i jednih i drugih, i roditelja i dece, da bi bile uspešne. Zemlje u kojima je istraživanje sprovedeno su slične po mnogim svojim karakteristikama, pa su slični i problemi sa kojima su sami roditelji suočeni, ali i načini njihovog reševanja. Osim toga, ove tri zemlje imaju bliske odnose saradnje u oblasti rodnih politika, pa je bilo logično očekivati da će to doprineti da se razmenjuju pozitivna iskustva i racionalna rešenja. Znanje generirano ovim projektom trebalo je da omogući racionalne i senzitivne javne politike u datoj oblasti. Istraživanje je pokazalo da je u vreme terenskog rada u okviru istraživanja postojala razlika između pomenutih zemalja u tome kako se pristupalo problemu i koliko je postojalo dobre volje da se on rešava. Ipak, pored dobre volje neophodni su i konkretni koraci, a to se, po svemu sudeći, nije dogodilo.Ovo istraživanje je započeto i sporovođeno sa idejom da je za uspešne javne politike koje imaju za cilj društvenu inkluziju neophodna argumentovana i ozbiljna rasprava, zasnovana na činjenicama, znanju i razumevanju problema u kodu savremenih znanja, pre svega iz oblasti sociologije i rodnih studija. Ipak, treba napomenuti da je istraživanje započeto i završeno u situaciji ekonomske i šire institucionalne krize (institucija države), koja postoji i u regionu i u svetu, što stvara dodatne prepreke u realizaciji programa socijalne pomoći i podrške, ali stvara i pojačane ideološke barijere za razumevanje problema. Međutim, pažljiv, dobronameran i dobro informisan čitalac ove knjige razumeće da uvidi stečeni istraživanjem istovremeno treba da podstaknu i rešenja koja nisu nužno skupa, ali su efikasna, racionalna i nadasve humana. U prvom delu ove knjige izneti su teorijski i metodološki okvir istraživanja. U drugom delu je data uporedna analiza iz ugla institucionalnog okruženja unutar kojega se odigrava samostalno roditeljstvo, a u trećem delu, iz ugla individualnog iskustva samih roditelja. Na kraju knjige izneti su zaključci.

Item Type: Book
Subjects: H Social Sciences > H Social Sciences (General)
Depositing User: iksi iksi
Date Deposited: 23 Mar 2022 13:14
Last Modified: 23 Mar 2022 13:14
URI: http://institutecsr.iksi.ac.rs/id/eprint/334

Actions (login required)

View Item View Item